Jedna od najpoznatijih biblijskih priča jeste priča[1] o Nojevoj barci. Ova priča je dobro poznata svim uzrastima. Razlog za ovo jeste taj što je priča o Nojevoj barci plodno tlo kako za pesme i crtaće tako i za biblijske lekcije. Ipak, pored popularnih verzija ove priče koje nalazimo u današnjoj kulturi, verzija koja postoji u biblijskom narativu nas posle pažljivog čitanja ostavlja sa više pitanja negoli odgovora. Sam početak priče je ispričan dva put i to sa ključnim karakteristikama – Božja najava o potopu; upustva o životinjama, i ispunjenje tih upustava od strane Noja, ali hajde da prvo vidimo tekst:
„17 Jer evo pustiću potop na zemlju, da istrijebim svako tijelo, u kojem ima živa duša pod nebom; što je god na zemlji sve će izginuti. 18 Ali ću s tobom učiniti zavjet svoj: i ući ćeš u kovčeg ti i sinovi tvoji i žena tvoja i žene sinova tvojih s tobom. 19 I od svega živa, od svakoga tijela, uzećeš u kovčeg po dvoje, da sačuvaš u životu sa sobom, a muško i žensko neka bude. 20 Od ptica po vrstama njihovijem, od stoke po vrstama njezinijem, i od svega što se miče na zemlji po vrstama njegovijem, od svega po dvoje neka uđe s tobom, da ih sačuvaš u životu. 21 I uzmi sa sobom svega što se jede, i čuvaj kod sebe, da bude hrane tebi i njima. 22 I Noje učini, kako mu zapovjedi Bog, sve onako učini.“ (1. Moj. 6:17-22)
U ponovljenoj verziji priče nalazimo sledeće detalje:
„1 I reče Gospod Noju: uđi u kovčeg ti i sav dom tvoj; jer te nađoh pravedna pred sobom ovoga vijeka. 2 Uzmi sa sobom od svijeh životinja čistih po sedmoro, sve mužjaka i ženku njegovu; a od životinja nečistih po dvoje, mužjaka i ženku njegovu, 3 Također i od ptica nebeskih po sedam, mužjaka i ženku njegovu, da im se sačuva sjeme na zemlji. 4 Jer ću do sedam dana pustiti dažd na zemlju za četrdeset dana i četrdeset noći, i istrijebiću sa zemlje svako tijelo živo, koje sam stvorio. 5 I Noje učini sve što mu zapovjedi Gospod.“ (1. Moj. 7:1-5)
Kao što smo pročitali u 1. Moj. 6:17–22, Bog govori Noju da će pustiti potop i upućuje ga da unese u barku po dvoje životinja od svake vrste. Tada nam je rečeno da je „Noje to učinio; kako mu je Bog zapovedio, tako je i učinio“ (6,22). U 7:1–5, Jahve govori Noju da ide da donese potop i nalaže mu da unese u kovčeg po dvoje od svake nečiste životinje i sedam parova svake čiste životinje; tada nam je rečeno da je „Noje učinio kako mu je Jahve zapovedio“ (7:5). Priča na taj način predstavlja iste događaje koji se dešavaju dva puta (poznato kao duplet) — Božija najava o potopu, uputstva o životinjama, i ispunjenje tih uputstava od strane Noja. Priča nam takođe govori da, s jedne strane, Noje treba da donese po dve od svake životinje (i to čini), a sa druge da donese po dve od svake nečiste i sedam od svake čiste životinje (i on to čini) – što dovodi do očigledne kontradikcije u narativu. Ipak, sam početak narativa je ujedno i početak kontradikcija i problema, hajde da sagledamo sledeće primere:
Otkud dolaze vode?
1. Moj. 7:11 | 1. Moj. 7:12 |
Kad je bilo Noju šest stotina godina, te godine drugoga mjeseca, sedamnaesti dan toga mjeseca, taj dan razvališe se svi izvori velikoga bezdana, i otvoriše se ustave nebeske. | I udari dažd na zemlju za četrdeset dana i četrdeset noći. |
Da li vode dolaze odzgo, ili ipak odozo? Ili, možda iz oba pravca, ili je u pitanju samo kiša?
Sledeće pitanje: koliko dugo traje potop?
1. Moj. 7:24 | 1. Moj. 7:17 |
I stajaše voda povrh zemlje sto i pedeset dana. | I bi potop na zemlji za četrdeset dana; i voda dođe i uze kovčeg, i podiže ga od zemlje. |
Zatim: Koliko ptica šalje Noje? Koje vrste ptica? Zašto šalje više vrsta ptica?
1. Moj. 8:7 | 1. Moj. 8:8 |
I ispusti gavrana, koji jednako odlijetaše i dolijetaše dokle ne presahnu voda na zemlji. | Pa pusti i golubicu da bi vidio je li opala voda sa zemlje. |
Kada Bog zapoveda Noju da pusti životinje napolje kako bi se razmnožavale, zašto onda Noje ubija neke od njih?
1. Moj. 8:17 | 1. Moj. 8:20 |
Sve zvijeri što su s tobom od svakoga tijela, ptice i stoku i što god gamiže po zemlji, izvedi sa sobom, neka se raziđu po zemlji, i neka se plode i množe na zemlji. | I načini Noje žrtvenik Gospodu, i uze od svake čiste stoke i od svijeh ptica čistijeh, i prinese na žrtveniku žrtve paljenice. |
Na kraju, koliko puta Bog treba da kaže Noju da više neće biti potopa?
1. Moj. 9:15 | 1. Moj. 8:21 |
I opomenuću se zavjeta svojega koji je između mene i vas i svake duše žive u svakom tijelu, i neće više biti od vode potopa da zatre svako tijelo. | I Gospod omirisa miris ugodni, i reče u srcu svojem: neću više kleti zemlje s ljudi, što je misao srca čovječijega zla od malena; niti ću više ubijati svega što živi, kao što učinih. |
Ukratko, biblijski narativ o Potopu se nikako ne može razumeti kao jednostavan narativ. Razlog za ovo je taj, jer narativ sadrži mnoge kontradikcije u radnji, činjenicama, i hronologiji. Postoji još jedna neverovatna stvar povodom ovih kontradikcija – one uvek dolaze u parovima. Ne postoje tri tvrdnje koliko je potop trajao, ili tri tvrdnje o broju životinja koje je Noje doneo na barci. Ne samo da postoje kontradikcije u parovima u ovoj priči već postoje i različite poveznice u priči među različitim činjenicama povodom potopa. Na primer:
„2 Uzmi sa sobom od svijeh životinja čistih po sedmoro, sve mužjaka i ženku njegovu; a od životinja nečistih po dvoje, mužjaka i ženku njegovu, 3 Također i od ptica nebeskih po sedam, mužjaka i ženku njegovu, da im se sačuva sjeme na zemlji. 4 Jer ću do sedam dana pustiti dažd na zemlju za četrdeset dana i četrdeset noći, i istrijebiću sa zemlje svako tijelo živo, koje sam stvorio.“ (1. Moj. 7:2-4)
U jednom Božjem govoru postoje čiste nasuprot nečistih životinja, i zatim imamo izjavu da će biti kiša i da će trajati četrdeset dana. Svi ovi delovi suprotnih parova su pristuni u ovom kratkom govoru u sedmom poglavlju.
Na kraju, postavlja se pitanje, da li je moguće rešiti ove kontradikcije, i da li možemo znati išta o činjenicama u ovom narativu poput: koliko je Potop trajao? Otkud dolaze vode? Koliko je životinja bilo u barci? Postoje različiti pokušaji harmonizacije ove priče, ali čini se da je priča sama po sebi nemoguća za čitanje, ako hoćemo da znamo činjenice u radnji povodom ovih pitanja. Stoga, sledeći članak će nastojati da pruži nešto drugačiji pristup ovoj priči od harmonizacije u pokušaju odgovora na date kontradikcije.
[1] Pod terminom priča se ne misli nužno na nešto izmišljeno ili netačno, već na književnu formu teksta – u ovome slučaju narativnu prirodu teksta.
+ There are no comments
Add yours